VPŠ - Prvo znanstveno istraživanje o zločinima iz mržnje u RH

Predstavljanje rezultata prvog hrvatskog znanstvenog istraživanja sudske prakse o zločinima iz mržnje

U četvrtak 1. listopada 2020. na Visokoj policijskoj školi održano je predstavljanje rezultata prvog hrvatskog znanstvenog istraživanja sudske prakse o zločinima iz mržnje. Istraživanje je provedeno s ciljem unapređivanja praktičnog rada policije na temelju znanstvenih rezultata. Opsežno istraživanje je jedino ovakve vrste u Hrvatskoj i u široj regiji, provedeno je u okviru projekta IRIS (Unapređenje borbe protiv nesnošljivosti kroz istraživanje, izradu preporuka i obuku) koje se provodi od 2016. godine na Visokoj policijskoj školi. Projekt je financiran iz EU programa „Prava, jednakost i građanstvo“, Horizon 2020 - Research and Innovation Framework Programme. Partneri u istraživanju su bili Visoka policijska škola, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Ured Vlade za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nositelj projekta je Hrvatski pravni centar, a sudionici su bili Vrhovni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. U uvodnom dijelu predstavljanja je dekan Visoke policijske škole dr. sc. Krunoslav Borovec istaknuo važnost teme i povezivanja prakse i znanosti. Potpredsjednik Hrvatskog pravnog centra prof. emer. dr. sc. Mihajlo Dika je pohvalio suradnju s policijom i kvalitetu provedenog istraživanja. Voditelj Službe za terorizam PNUSKOK-a g. Krešimir Mamić je naglasio predanost Ravnateljstva policije u suzbijanju kažnjivih radnji, opisao povijesni razvoj suzbijanja zločina iz mržnje u Hrvatskoj i policiji, osvrnuo se na društvene razloge nastanka ovakvih kaznenih djela i naglasio potrebu pojedinih zakonskih izmjena. 
 
Istraživanjem je obuhvaćena sudska praksa svih hrvatskih sudova u kaznenim i prekršajnim predmetima od 2013.-2018. godine (prekršaji N=298, kazneni predmeti N=205). Za slučajeve koji nisu došli u fazu suđenja, analizirani su svi policijski spisi s nepoznatim počiniteljima (N=61) i spisi državnog odvjetništva. Rezultati projekta su poslužili za izradu obrazovnog materijala za policijske službenike, a aktivnosti na projektu su potaknule i prijedlog novog nastavnog predmeta. U istraživanju su s Visoke policijske škole sudjelovali Silvija Pejaković-Đipić, Anita Mamić i dr. sc. Hrvoje Filipović pod koordinacijom izv. prof. dr. sc. Željka Karasa. Rezultati istraživanja pokazuju da su u ovoj skupini kaznenih djela najčešće kazneno djelo prijetnje (54%), tjelesna ozljeda (20%) i oštećivanje tuđih stvari (14%). Oko 30% žrtava je imalo neku tjelesnu ozljedu, oko 16% je imalo psihičke posljedice, a oko 14% imovinsku štetu. Kod 73% žrtava nije bila potrebna liječnička pomoć. Najčešći oblik oštećenja stvari je ispisivanje grafita (39%), a srednji iznos štete je oko 2.500 kn. U većini slučajeva vlasnici oštećenih objekata nisu povezani s pojedinim obilježjima navedenim u zakonskoj odredbi. Počiniteljima su najčešće izricane uvjetne osude na kaznu u prosječnom trajanju oko 9 mjeseci. Samo u jednom slučaju je izrečena kazna zatvora u stjecaju s više djela na štetu djece u obitelji, prijetnjom i tjelesnom ozljedom.
 
Petina počinitelja je već osuđivana za druga kaznena djela, a oko polovica je ranije imala pokazatelje asocijalnog ponašanja. U preko 50% slučajeva je kazneno djelo počinjeno kao posljedica dugotrajnog ili trenutnog sukoba, a oko 20% kao rezultat predrasuda bez prethodnog poznavanja između počinitelja i žrtve. Od slučajeva u kojima su se počinitelj i žrtva poznavali, oko 32% su bili susjedi a oko 18% članovi šire ili uže obitelji. Oko 45% počinitelja je bilo pod utjecajem alkohola. Oko 65% počinitelja je u postupku priznalo počinjenje. Počinitelji su u oko 30% nezaposleni, i oko 45% ima mjesečne prihode manje od 3.200 kn. Oko 40% počinitelja je u postupku iznosilo svoj stav da nemaju ništa protiv manjina i dokazivali prijateljstvo s pojedinim pripadnicima. Udio muškaraca među počiniteljima je oko 90%, pri čemu ih je oko 50% starosti do 23 godine. Oko 50% događaja se dogodilo u vrijeme vjerskih blagdana ili praznika, a 25% za vrijeme održavanja športskih natjecanja. Počinitelji su najčešće bili sami (oko 65%) a u skupini oko 24%. Kaznena djela su najčešće počinjena pred svjedocima (75%), a u 49 slučajeva su svjedoci pokušavali spriječiti napad. Prosječno trajanje postupka od optuženja do presude je oko 15 mjeseci.
 
Pojedine rezultate istraživanja su na predstavljanju prikazali doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski (Pravni fakultet u Zagrebu) i mr. sc. Ivana Eterović (voditeljica istraživanja u Hrvatskom pravnom centru). Nakon izlaganja su postavljena pitanja i rasprava se vodila o visini kazne koju određuju sudovi, zakonskom uređenju prekršaja i strukturi počinitelja kaznenih djela. Na predstavljanju su nazočili službenici Uprave kriminalističke policije, Policijske uprave zagrebačke, Visoke policijske škole i Službe za stručno usavršavanje i specijalizaciju. Događanje je uživo prenošeno internim kanalom na YouTubeu.

Pisane vijesti