Polic i Ja: Slobodan Uzelac i probacija kao ljudsko pravo

„Dokaz zrelosti bilo koje zemlje jest kad sama shvati da postoji potreba da institucionalno štiti građane od moguće samovolje i kršenja zakona od svojih vlastitih snaga“ – misao je koju je prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, sveučilišni profesor i bivši potpredsjednik Vlade, podijelio na šestom iz serije predavanja Polic i Ja – razgovori o društvu na zagrebačkoj Policijskoj akademiji. Publika su mu u četvrtak, 27. ožujka, bili polaznici kojima je održao dvodijelno predavanje na temu probacije kao ljudskog prava. 

Foto: MUP

„Dokaz zrelosti bilo koje zemlje jest kad sama shvati da postoji potreba da institucionalno štiti građane od moguće samovolje i kršenja zakona od svojih vlastitih snaga“ – misao je koju je  prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, sveučilišni profesor i bivši potpredsjednik Vlade, podijelio na šestom iz serije predavanja Polic i Ja – razgovori o društvu  na zagrebačkoj Policijskoj akademiji. Publika su mu u četvrtak, 27. ožujka, bili polaznici kojima je održao dvodijelno predavanje na temu probacije kao ljudskog prava.

Predavača je publici predstavio Nikša Jelovčić, voditelj Službe za razvoj policijskog obrazovanja i nakladničko-knjižničnu djelatnost, a profesor doktor znanosti Uzelac slušatelje je proveo kroz povijest ljudskih prava od engleske Velike povelje sloboda iz 1215. godine, Virginijske deklaracije prava iz 1776. (Sjedinjene Američke Države) i Deklaracije o pravima čovjeka i građanina nastale dvadeset i dvije godine kasnije u Francuskoj (1789.),  Ustava Republike Hrvatske i njegova članka 14.[1]  iz Zajedničkih odredbi do udruga i institucija u Hrvatskoj. Ovdje spadaju pučki pravobranitelj kao primusinterpares među institucijama zaštite ljudskih prava te tri funkcije pravobranitelja za djecu, osobe s invaliditetom te za ravnopravnost spolova. U ostale institucije, nalaze se: Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Centar za ljudska prava, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Ženska mreža hrvatske i ostali.

Po profesoru Uzelcu, jedna od najugroženijih skupina u budućnosti u Hrvatskoj po tom pitanju bit će građani treće životne dobi jer sve su češći slučajevi kada te ljude treba štititi najčešće od vlastite djece i rodbine.

Ipak, Hrvatska je, po Uzelcu, daleko odmakla u izgradnji institucionalnog sustava zaštite tih prava, ali sama prava ne štiti koliko bi ih trebala. „To govorim samokritički jer sam radio taj posao i znam koliko je ostalo“ – završio je Uzelac.

Nakon dijela o ljudskim pravima, profesor Uzelac prešao je na glavnu temu probacije ili stručno nadzirane slobode osoba osuđenih na zatvorsku kaznu. Ovaj je institut poznat i pod pojmom druge šanse i realizira se u okviru uvjetnog otpusta, rada za opće dobro ili uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom.

Sam pojam probacije prvi se put spominje u američkoj saveznoj državi Massachusetts davne 1848. godine, a na našim je područjima prvi put zaživjela 1918. kao mjera prema maloljetnicima. Republika Hrvatska je svoj aktualni zakon donijela 2009. godine.

Profesor Uzelac osvrnuo se i na zadaće policije u kontekstu same probacije  poput provjere rizičnosti kod uvjetnog otpusta, provođenja mjera opreza sukladno Zakonu o kaznenom postupku te pružanja praktične potpore probacijskim uredima u eventualnim sigurnosno rizičnim situacijama.

Slijedio je dio pitanja i odgovora gdje je polaznike zanimala probacija iz konteksta žrtve kaznenog djela, statistički dio o recidivistima te ostala pitanja iz prakse.  Predavanje je završilo predavačevim dojmovima iz vremena mirne reintegracije kada je radio s pripadnicima policije srpske i hrvatske nacionalnosti koji su u to doba iznijeli ogroman posao uključivanja oslobođenih područja u normalni život.

Stranica