- Objavljeno: 25.11.2016.
Održana bavarsko-hrvatska konferencija na temu nasilja u obitelji
U četvrtak, 24. studenoga, dan prije Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, na Visokoj policijskoj školi održana je bavarsko-hrvatska konferencija „Nasilje u obitelji – pravna regulativa, policijska praksa i organizacijski modeli“, u organizaciji Zaklade Hanns Seidel, Ministarstva unutarnjih poslova i Visoke policijske škole.
Sama načela, kao i važnost bavljenja ovom kompleksnom i sveprisutnom vrstom nasilja, istaknuli su u svojim pozdravnim govorima, svaki sa aspekta vlastite institucije, v. d. glavnog ravnatelja policije Zvonimir Vnučec, Aleksandra Markić Boban iz Zaklade Hanns Seidel, Arne Hartig iz Veleposlanstva SR Njemačke u Zagrebu i načelnik Policijske akademije Želimir Radmilović.
Cilj konferencije bio je usporediti bavarske i hrvatske modele postupanja nadležnih službi pri intervencijama zbog nasilja u obitelji, usporediti pravnu regulativu i kako ona utječe na mogućnosti, transparentnost i brzinu provedbe nužnih zakonskih mjera naspram počinitelja i pružanja potrebnih vrsta pomoći njegovoj žrtvi ili žrtvama.
U njemačkim propisima težište je na građansko-pravnoj zaštiti, a tijela regionalne i lokalne uprave aktivnija su u davanju svog obola u borbi protiv ove raširene i sveprisutne društvene pošasti.
Brojni auditorij sačinjen od predstavnika policije, sudova, pravobraniteljstva, nevladinih udruga, sveučilišta i medija, s građansko-pravnom zaštitom od nasilja u obitelji i uhođenja, statistikom i policijskim mjerama koje se poduzimaju radi učinkovitije borbe protiv nasilja u obitelji u Bavarskoj, upoznala je povjerenica policije za žrtve nasilja iz Policijske uprave Schwaben Nord Sabine Rochel.
Uz opis, ilustrirajući način policijskog postupanja pri nasilju i kratkim filmom na tu temu, Rochel je korak po korak, detaljno pojasnila specifičnost njihovog Zakona o građansko-pravnoj zaštiti od nasilja u obitelji, uhođenja i uznemiravanja, koji je na snazi od 2002. godine, a kojim su u prvi plan željeli staviti pružanje potrebne pomoći izvan policijskog postupanja. Stoga navedeni zakon spada u građansko, a ne kazneno pravo, i na vrlo jednostavan i nedvosmislen način, kroz svega četiri članka, jasno propisuje načine postupanja prema nasilniku s jedne, i žrtvi s druge strane. No, najveća mu je posebnost što ustvari objedinjuje obje grane prava, jer povreda ili neizvršenje propisanog ovim građanskim zakonom predstavlja kazneno djelo.
Drugi gost predavač iz Bavarske, njezin kolega iz iste PU Robert Maschke, voditelj Operativno-komunikacijskog centra policije, govorio je o načinima funkcioniranja operativne centrale, metodama prijenosa informacija do, za pojedini slučaj relevantnih hitnih službi, i policijskom postupanju pri nasilju u obitelji, potkrijepivši teorijski prikaz raščlambom četiriju mogućih modela postupanja u zavisnosti od reakcije nasilnika, od surađivanja s policijom do prijetnji ubojstvom žrtve.
Hrvatski predavači problematiku su obradili s hrvatske strane, pa je prof. dr. sc. Duško Modly u svom predavanju uopćeno propitkivao operativne propuste policije u radu na suzbijanju nasilja u obitelji, zamjenica pravobraniteljice za djecu mr. sc. Maja Gabelica Šupljika osvrnula se na zaštitu djeteta od nasilja u obitelji, dok je Bono Rajić, ovlašten za obavljanje poslova voditelja Službe za odnose s javnošću MUP-a zaključno usporedno analizirao hrvatski i bavarski model postupanja pri ovoj vrsti nasilja te organizaciju operativnih centara obaju policija, a sve u kontekstu aktualnog procesa reorganizacije Ministarstva unutarnjih poslova, ne bi li se razmotrili učinkovitiji organizacijski modeli i mogući aspekti unapređivanja međuinstitucionalne suradnje, kako bi se u praksi svrsishodnije koegzistiralo sa specifičnim smjerovima razvoja podvrsta obiteljskog nasilja u današnjem suvremenom dobu.
Konferenciju je zaključila živa rasprava njenih sudionika iz raznih branša, što ne čudi s obzirom na činjenicu da je riječ o izuzetno kompleksnoj vrsti nasilja koje nema jednostavno shvatljive niti lako mjerljive uzroke nastanka, koje nije svojstveno određenom društvenom sloju, stupnju obrazovanja niti spolu, a napori borbe protiv njega su još uvijek, bez obzira što unazad nekoliko desetljeća izlazi iz zona obiteljskih tajni, nedostatni i institucionalno neujednačeni.