Hrvatska kao primjer dobre prakse u policijskom traganju za nestalim osobama

U posjetu Visokoj policijskoj školi bili su profesori s Fakulteta prava i uprave Warminsko-mazurskog sveučilišta iz poljskog grada Olsztyna

U posjetu Visokoj policijskoj školi u Zagrebu jučer, 6. studenog, bili su profesori s Fakulteta prava i uprave Warminsko-mazurskog sveučilišta iz poljskog grada Olsztyna. Dr. Joanna Narodowska i dr. Maciej Duda s Katedre za kriminologiju i kriminalnu politiku te prof. dr. sc. Ireneusz Sołtyszewski s Katedre za kriminalistiku i sudsku medicinu predstavili su trendove i problematiku nestanaka osoba u Varminsko-mazurskoj pokrajini i gradu Olsztynu vezano uz provođenje projekta o nestalim osobama.

Naime, grad Olsztyn  nalazi se na sjeveroistoku Poljske, u dijelu koje je poznato kao “područje tisuće jezera” te je velik dio površine prekriven šumama. Upravo zbog geografskog položaja visoka je učestalost nestanaka osoba na tom području, što predstavlja veliki sigurnosni problem. Prema podacima nevladine zaklade za nestale osobe ITAKA, od 1999. godine Poljska traga za više od 16 tisuća nestalih osoba. Ova Zaklada nudi 24 sata besplatni telefon za pomoć obiteljima odraslih nestalih osoba i nestale djece u traganju nudeći im i psihosocijalnu podršku.

Cilj posjete bila  je razmjena hrvatskih iskustava budući da je, prema rezultatima opsežnog znanstvenog istraživanja o nestalim osobama iz 2015. godine, učinkovitost policije u Hrvatskoj u pronalasku nestalih osoba relativno visoka, posebno u slučajevima nestanaka osjetljivih i visokorizičnih skupina. Isto istraživanje pokazalo je kako se u tri četvrtine slučajeva nestale osobe pronađu u roku od 24 sata te da je u 80 posto slučajeva policija uspjela rekonstruirati i identificirati motive, razloge i okolnosti nestanka temeljem podataka dobivenih od prijavitelja.

Stoga su iskusni policijski službenici s dugogodišnjim iskustvom traganja za nestalim osobama iz Uprave kriminalističke policije Denis Pavelić i Zoran Zovko detaljno predstavili hrvatsku praksu vezano uz problematiku nestalih osoba. Hrvatski stručnjaci su predstavili metode i procedure koje u traganju za nestalim osobama koristi hrvatska policija, kao i nove on-line alate koji im pomažu u traganju. Prof. dr. sc.  Ksenija Butorac s Visoke Policijske škole upoznala je goste s propisanim radnjama policijskog traganja te rezultatima provedenog empirijskog  istraživanja fenomena nestalih osoba u Republici Hrvatskoj. Ana Marija Dunaj, također s Visoke policijske škole, profesorima  iz Poljske predstavila je Nacionalnu evidenciju nestalih soba (NENO) koju je MUP RH uspostavio 2011. godine. Goste iz Poljske pozdravio je i dekan Visoke policijske škole dr. sc. Krunoslav Borovec, a stručni prijevod je osigurala Martina Cvjetko Ljutić iz Službe sa stručno usavršavanje i specijalizaciju.  

Profesori iz Poljske pripremaju istraživački projekt s ciljem iznalaženja kvalitetnijih pravnih rješenja i osmišljavanja učinkovitijih IT alata kako bi unaprijedili i poboljšali policijsko postupanje, odnosno postupke i metode traganja te identifikacije nestalih osoba. Pored toga, cilj im je ponuditi učinkovitiju psihološku, pravnu i svaku drugu pomoć članovima obitelji nestalih u rješavanju problema s kojima se suočavaju.  
Na sastanku je istaknuta važnost prvog dubinskog razgovora policijskog službenika s osobom koja prijavljuje nestanak u policijskoj postaji i promptnog postupanja policije, odnosno poduzimanja svih aktivnosti i mjera pronalaska nestale osobe. Isto tako, naglašena je  važnost komunikacije s medijima s obzirom na to da nestanci osoba, u pravilu, dobivaju veliku medijsku pažnju.

Prema podacima u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba hrvatska policija aktualno traga za više od 2600 nestalih osoba, od čega je oko 70 posto nestalih u razdoblju Domovinskog rata. Zanimljiv je podatak kako najstariji prijavak u registru NENO datira iz 1961. godine. Studijski posjet Hrvatskoj gosti iz Poljske nastavit će s održavanjem sastanaka s kolegama na Sveučilištu u Zagrebu.    

Stranica