Zlouporaba IKT-a u kreiranju i širenju dezinformacija - Abuse of ICT in creating and spreading disinformation
Zlouporaba IKT-a u kreiranju i širenju dezinformacija
Voditelj istraživačkog projektnog zadatka
izv.prof.dr.sc. Krunoslav Antoliš, glavni policijski savjetnik
Uvažavajući činjenicu kako su informacije jedno od najvrjednijih sredstava modernih društava, njihova točnost i otpornost izravno utječu na povjerenje javnosti i kvalitetu demokracije.
Suština suvremenih dezinformacija smještenih u IKT okruženje je razmjena dezinformacija putem društvenih medija i njihovo prodiranje u mainstream medije, a potom i u širu javnost. Zaštita javnosti suzbijanjem dezinformacija trebao bi biti stalni napor za osiguranje integriteta kritične nacionalne informacijske i komunikacijske infrastrukture. Dezinformiranje u suvremenom svijetu, koji je visoko globaliziran i tehnologiziran, značajno utječu na donošenje odluka i formiranje javnog mnijenja. Zahvaljujući novom IKT-u informacije dolaze izravno do ljudi, te ih oni potom šire društvenim mrežama, često bez svjesne namjere. Prilike koje donosi IKT često su usmjerene na ometanje sadržaja, s ciljem manipuliranja tekstom, fotografijama ili videom, na primjer ciljano oglašavanje koje sve više pokreću strojno učenje i umjetna inteligencija.
Pojava dezinformiranja u obliku ometanja sadržaja i njegovog pojačavanja postaje dominantno ponašanje u današnjem informacijskom ekosustavu. Zato je važno istražiti situaciju i predložiti aktivnosti povezane s provjerom sadržaja, uključujući provjeru kruženja sadržaja, od alata temeljenih na webu kao što su skeneri URL-ova, proširenja preglednika, provjere crnih lista ili analiza domena, do alata za obavještavanje na društvenim mrežama kao što su kao Facebook, TikTok, Instagram, YouTube ili alati za analizu slika i videa.
Anketnim upitnikom obuhvatilo bi se stanje studentske populacije Policijske akademije u Zagrebu (preddiplomskih i diplomskih studija, izvanrednih i redovitih studenata) te djelatnika MUP-a RH.
Navedeno anketno istraživanje provelo bi se na sličnoj populaciji studenata u Estoniji i Litvi.
Abuse of ICT in creating and spreading disinformation
Leader of research project task
Asossiet Professor Krunoslav Antoliš, PhD, Chief Police Adviser
Since information is one of the most valuable assets of modern societies, its accuracy and resilience directly affect public trust and the quality of democracy.
The core of modern misinformation placed in the ICT environment is the exchange of misinformation through social media and its penetration into the mainstream media, and then into the general public.Protecting the public by suppressing disinformation should be a constant struggle for the integrity of critical national information and communication infrastructure.Disinformation in the modern world, which is highly globalized and technologized, significantly affects decision-making and the formation of public opinion. Thanks to new ICT information goes directly to people and they then spread it through social networks, often without conscious intention. The opportunities brought by ICT are often aimed at disrupting content, with the aim of manipulating text, photos or video, for example targeted advertising that is increasingly driven by machine learning and artificial intelligence.
The emergence of disinformation in the form of interfering with content and amplifying it is becoming a dominating behavior in today's information ecosystem. That is why it is important to investigate the situation and propose activities related to content verification, including content circulation verification, from web-based tools such as URL scanners, browser extensions, blacklist checks or domain analysis, to social media notification tools such as such as Facebook, TikTok, Instagram, YouTube or image and video analysis tools.
The survey questionnaire would capture the state of the student population at Police Academy Zagreb (undergraduate and graduate level, part-time and full-time students, and employees of the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia.
The aforementioned survey research would be conducted on a similar population of students in Estonia and Lithuania.
Voditelj istraživačkog projektnog zadatka
izv.prof.dr.sc. Krunoslav Antoliš, glavni policijski savjetnik
Uvažavajući činjenicu kako su informacije jedno od najvrjednijih sredstava modernih društava, njihova točnost i otpornost izravno utječu na povjerenje javnosti i kvalitetu demokracije.
Suština suvremenih dezinformacija smještenih u IKT okruženje je razmjena dezinformacija putem društvenih medija i njihovo prodiranje u mainstream medije, a potom i u širu javnost. Zaštita javnosti suzbijanjem dezinformacija trebao bi biti stalni napor za osiguranje integriteta kritične nacionalne informacijske i komunikacijske infrastrukture. Dezinformiranje u suvremenom svijetu, koji je visoko globaliziran i tehnologiziran, značajno utječu na donošenje odluka i formiranje javnog mnijenja. Zahvaljujući novom IKT-u informacije dolaze izravno do ljudi, te ih oni potom šire društvenim mrežama, često bez svjesne namjere. Prilike koje donosi IKT često su usmjerene na ometanje sadržaja, s ciljem manipuliranja tekstom, fotografijama ili videom, na primjer ciljano oglašavanje koje sve više pokreću strojno učenje i umjetna inteligencija.
Pojava dezinformiranja u obliku ometanja sadržaja i njegovog pojačavanja postaje dominantno ponašanje u današnjem informacijskom ekosustavu. Zato je važno istražiti situaciju i predložiti aktivnosti povezane s provjerom sadržaja, uključujući provjeru kruženja sadržaja, od alata temeljenih na webu kao što su skeneri URL-ova, proširenja preglednika, provjere crnih lista ili analiza domena, do alata za obavještavanje na društvenim mrežama kao što su kao Facebook, TikTok, Instagram, YouTube ili alati za analizu slika i videa.
Anketnim upitnikom obuhvatilo bi se stanje studentske populacije Policijske akademije u Zagrebu (preddiplomskih i diplomskih studija, izvanrednih i redovitih studenata) te djelatnika MUP-a RH.
Navedeno anketno istraživanje provelo bi se na sličnoj populaciji studenata u Estoniji i Litvi.
Abuse of ICT in creating and spreading disinformation
Leader of research project task
Asossiet Professor Krunoslav Antoliš, PhD, Chief Police Adviser
Since information is one of the most valuable assets of modern societies, its accuracy and resilience directly affect public trust and the quality of democracy.
The core of modern misinformation placed in the ICT environment is the exchange of misinformation through social media and its penetration into the mainstream media, and then into the general public.Protecting the public by suppressing disinformation should be a constant struggle for the integrity of critical national information and communication infrastructure.Disinformation in the modern world, which is highly globalized and technologized, significantly affects decision-making and the formation of public opinion. Thanks to new ICT information goes directly to people and they then spread it through social networks, often without conscious intention. The opportunities brought by ICT are often aimed at disrupting content, with the aim of manipulating text, photos or video, for example targeted advertising that is increasingly driven by machine learning and artificial intelligence.
The emergence of disinformation in the form of interfering with content and amplifying it is becoming a dominating behavior in today's information ecosystem. That is why it is important to investigate the situation and propose activities related to content verification, including content circulation verification, from web-based tools such as URL scanners, browser extensions, blacklist checks or domain analysis, to social media notification tools such as such as Facebook, TikTok, Instagram, YouTube or image and video analysis tools.
The survey questionnaire would capture the state of the student population at Police Academy Zagreb (undergraduate and graduate level, part-time and full-time students, and employees of the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia.
The aforementioned survey research would be conducted on a similar population of students in Estonia and Lithuania.