Radionica za tijela kaznenog progona o procesuiranju govora mržnje u skladu s ljudskim pravima

Radionica je provedena u sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj“

Kuća ljudskih prava, u koordinaciji sa Službom za cjeloživotno obrazovanje, 21. rujna 2023. na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ organizirala je radionicu namijenjenu policijskim službenicima, zamjenicima državnih odvjetnika i državnoodvjetničkim savjetnicima na temu procesuiranja govora mržnje.
 
Izlaganje je otvorio izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a potom su govorili voditelj Službe za terorizam Krešimir Mamić, zamjenica glavne državne odvjetnice Andrea Šurina Marton, odvjetnica Vesna Alaburić i Franko Dota, iz udruge Zagreb Pride.
 
Radionica je provedena u sklopu projekta „Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj“, a koja se provodi u suradnji s organizacijom Zagreb Pride iz Hrvatske te Human Rights House Foundation iz Norveške.
 
Cilj je projekta stvoriti holistički pristup za borbu protiv govora mržnje kako bi se postigle dugoročne društvene promjene u području prava na zaštitu od diskriminacije i slobodu izražavanja.
 
Tijekom izlaganja istaknuto je da nijedan pravni propis u Republici Hrvatskoj ne sadrži termin govor mržnje, niti je svaki govor mržnje - govor mržnje u kaznenopravnom smislu. Naglasak radionice bio je kako prepoznati, istražiti i procesuirati govor mržnje, uzimajući u obzir slobodu izražavanja i općenitost zakonske regulative.
 
Temelj procesuiranja predstavlja praksu hrvatskih sudova i Europskog suda za ljudska prava te su izneseni primjeri kaznenog i prekršajnog sankcioniranja govora mržnje. Bit djela jest namjera poticanja na nasilje i mržnju prema određenoj skupini na diskriminacijskoj osnovi (rasna pripadnost, boja kože, vjeroispovijest, nacionalno ili etničko podrijetlo, jezik, invaliditet, spol, spolno opredjeljenje i rodni identitet).
 
Dok se mi kao društvo i dalje borimo s podizanjem svijesti o toj problematici, protagonisti govora mržnje svakodnevno koriste tehnološki napredak za njegovo širenje; društvene mreže omogućuju nekontrolirano širenje govora mržnje i skrivanje identiteta širitelja.
 
Interakcijom sudionika radionice razmijenjena su iskustva te potvrđeno stajalište o važnosti suradnje policije, državnog odvjetništva i nevladinih organizacija, kako u prepoznavanju tako i u procesuiranju govora mržnje.

Pisane vijesti