- Objavljeno: 18.12.2024.
Radionica „Suzbijanje trgovanja ljudima“
Na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“, za policijske službenike i pravosudne dužnosnike, održana je radionica na temu suzbijanja trgovanja ljudima
Radionicu je otvorila zamjenica načelnika Policijske akademije Mirjana Abramović te istaknula važnost ove teme, timskog rada i ljudi koje čine sustav a posebno onih koji su ga gradili, stoga je posebnu pozornost prilikom otvaranja radionice usmjerila sjećanju na našu prerano preminulu kolegicu Danijelu.
Dugogodišnji predavač na edukacijama vezanim uz problematiku trgovanja ljudima, bila je kolegica Danijela Miloš Hasel - policijska službenica SSKOK-a Zagreb. Svoje znanje i iskustvo u radu, s entuzijazmom je i predano prenosila kolegama te tako, profesionalnošću, stručnošću, radnim elanom, osjećajem za pravednost i pravičnost, bila uzor generacijama policijskih službenika.
Slijedom obveza iz Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine, za razdoblje od 2024. do 2026. godine, Policijska i Pravosudna akademija organizirale su dvodnevnu radionicu za pravosudne dužnosnike i policijske službenike, u cilju boljeg prepoznavanja kaznenog djela Trgovanje ljudima, identifikacije i pomoći žrtvama, te uspješnijeg procesuiranja počinitelja.
Uvodno je od strane savjetnice u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske - gđe. Lucije Lerga, predstavljena nacionalna strategija i referalni sustav RH uspostavljen za borbu protiv trgovanja ljudima. Zakonodavni okvir i empirijska istraživanja ovog kaznenog djela predstavili su gdin. Tomislav Brđanović, sudac Županijskog suda u Varaždinu, gđa. Julijana Stipišić, zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Splitu i izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski, Pravni fakultet u Zagrebu. Predstavnice Uprave kriminalističke policije, policijska službenica Službe organiziranog kriminaliteta - gđa. Irena Sever i voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji - gđa. Anita Matijević, izlagale su o indikatorima i identifikaciji žrtava te vrbovanju djece putem Interneta, dok su predstavnici Hrvatskog Crvenog križa i Odjela za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa - gdin. Sven Novosel i gđa. Majida Pamuković, uprave i digitalne transformacije RH, opisali obilježja traumatskog iskustva žrtava trgovanja ljudima te značaj podrške i pomoći žrtvama od njihove identifikacije, tijekom kaznenog postupka pa sve do njihove reintegracije/integracije u društvo, odnosno sigurnog i dobrovoljnog povratka u drugu državu.
Pojedini predavači su ujedno i članovi Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima Vlade RH koji zajednički postupaju u odnosu na identificirane žrtve trgovanja ljudima. Upravo to operativno znanje i iskustvo, preneseno je drugi dan Radionice, putem vježbi temeljenih na konkretnim primjerima.
Trgovanje ljudima jedan je od najprofitabilnijih oblika kriminaliteta, a ono što ovo kazneno djelo čini osobito teškim je činjenica da se radi o grubom kršenju ljudskih prava, ljudskog dostojanstva i integriteta. Žrtvama se njihova ljudska prava krše na način da im se ograničava mogućnost kretanja, onemogućava komuniciranje s obitelji i okolinom, te ih se u takvim okolnostima na različite načine iskorištava (radno, spolno, za prisilne brakove i dr.).
Republika Hrvatska ratificirala je najznačajnije međunarodne dokumente (Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i pripadajuće protokole: Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom te Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom;
Konvenciju o pravima djeteta i Fakultativni protokol o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji, Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima, te Direktivu 2011/36/EU o prevenciji i suzbijanju trgovanja ljudima te zaštitu žrtava). Odredbe navedenih međunarodnih dokumenata ugrađene su u normativni okvir Republike Hrvatske.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske koordinira radom ministarstava, organizacija civilnog društva i drugih tijela koja sudjeluju u sustavu suzbijanja trgovanja ljudima u okviru Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima i Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima.
Na ovogodišnjoj radionici je naglašeno da će se u okruženju ratnih zbivanja, ratnih i radnih migracija stanovništva, broj žrtava ovog kaznenog djela, vrlo vjerojatno povećati te je potreban dodatni trud u radu svih institucija koje se bave prevencijom i suzbijanjem trgovanja ljudima. Također, internetski prostor, rapidno povećava broj žrtava tzv. Cyber-traffickinga, i to najranjivijih skupina - djece i maloljetnika, te o svim zamkama i opasnostima društvenih mreža, treba preventivno upozoravati već osnovnoškolsku populaciju, roditelje, nastavnike i općenito cjelokupnu javnost.
Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“, problematiku trgovanja ljudima, uvrstila je u obvezne edukativne programe srednjoškolskog i visokog obrazovanja, te programe cjeloživotnog obrazovanja, upravo u svrhu osvješćivanja težine ovog kaznenog djela, njegovog boljeg prepoznavanja, identifikacije žrtve i uspješnog procesiranja počinitelja.
Uvodno je od strane savjetnice u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske - gđe. Lucije Lerga, predstavljena nacionalna strategija i referalni sustav RH uspostavljen za borbu protiv trgovanja ljudima. Zakonodavni okvir i empirijska istraživanja ovog kaznenog djela predstavili su gdin. Tomislav Brđanović, sudac Županijskog suda u Varaždinu, gđa. Julijana Stipišić, zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Splitu i izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski, Pravni fakultet u Zagrebu. Predstavnice Uprave kriminalističke policije, policijska službenica Službe organiziranog kriminaliteta - gđa. Irena Sever i voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji - gđa. Anita Matijević, izlagale su o indikatorima i identifikaciji žrtava te vrbovanju djece putem Interneta, dok su predstavnici Hrvatskog Crvenog križa i Odjela za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa - gdin. Sven Novosel i gđa. Majida Pamuković, uprave i digitalne transformacije RH, opisali obilježja traumatskog iskustva žrtava trgovanja ljudima te značaj podrške i pomoći žrtvama od njihove identifikacije, tijekom kaznenog postupka pa sve do njihove reintegracije/integracije u društvo, odnosno sigurnog i dobrovoljnog povratka u drugu državu.
Pojedini predavači su ujedno i članovi Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima Vlade RH koji zajednički postupaju u odnosu na identificirane žrtve trgovanja ljudima. Upravo to operativno znanje i iskustvo, preneseno je drugi dan Radionice, putem vježbi temeljenih na konkretnim primjerima.
Trgovanje ljudima jedan je od najprofitabilnijih oblika kriminaliteta, a ono što ovo kazneno djelo čini osobito teškim je činjenica da se radi o grubom kršenju ljudskih prava, ljudskog dostojanstva i integriteta. Žrtvama se njihova ljudska prava krše na način da im se ograničava mogućnost kretanja, onemogućava komuniciranje s obitelji i okolinom, te ih se u takvim okolnostima na različite načine iskorištava (radno, spolno, za prisilne brakove i dr.).
Republika Hrvatska ratificirala je najznačajnije međunarodne dokumente (Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i pripadajuće protokole: Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom te Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom;
Konvenciju o pravima djeteta i Fakultativni protokol o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji, Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima, te Direktivu 2011/36/EU o prevenciji i suzbijanju trgovanja ljudima te zaštitu žrtava). Odredbe navedenih međunarodnih dokumenata ugrađene su u normativni okvir Republike Hrvatske.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske koordinira radom ministarstava, organizacija civilnog društva i drugih tijela koja sudjeluju u sustavu suzbijanja trgovanja ljudima u okviru Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima i Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima.
Na ovogodišnjoj radionici je naglašeno da će se u okruženju ratnih zbivanja, ratnih i radnih migracija stanovništva, broj žrtava ovog kaznenog djela, vrlo vjerojatno povećati te je potreban dodatni trud u radu svih institucija koje se bave prevencijom i suzbijanjem trgovanja ljudima. Također, internetski prostor, rapidno povećava broj žrtava tzv. Cyber-traffickinga, i to najranjivijih skupina - djece i maloljetnika, te o svim zamkama i opasnostima društvenih mreža, treba preventivno upozoravati već osnovnoškolsku populaciju, roditelje, nastavnike i općenito cjelokupnu javnost.
Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“, problematiku trgovanja ljudima, uvrstila je u obvezne edukativne programe srednjoškolskog i visokog obrazovanja, te programe cjeloživotnog obrazovanja, upravo u svrhu osvješćivanja težine ovog kaznenog djela, njegovog boljeg prepoznavanja, identifikacije žrtve i uspješnog procesiranja počinitelja.