Prisjetimo se 29. obljetnice akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića

Na sam Uskrs, 31. ožujka 1991. u ranim jutarnjim satima, u redarstvenoj akciji "Plitvice" život je izgubio Josip Jović, prvi poginuli hrvatski redarstvenik i prva žrtve Domovinskog rata.

Taj događaj s početka Domovinskog rata ostao je zabilježen u suvremenoj hrvatskoj povijesti kao „Krvavi Uskrs 1991.“.
 
Ove godine zbog mjera i Odluka koje je donio Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske u svrhu sprečavanja širenja zaraze novim koronavirusom, komemoracija na Plitvicama se ne održava. Tom događaju su uvijek uz državni vrh, prisustvovali i polaznici Policijske škole koja nosi ime Josipa Jovića. Počast su djelatnici i polaznici Policijske škole „Josip Jović“ odavali i pred spomenikom Prvom hrvatskom redarstveniku koji se nalazi na Policijskoj akademiji. Trenutno se nastava za polaznike Policijske škole odvija na daljinu preko sustava e-obrazovanja pa ni ovaj način obilježavanja nije moguće. Stoga se podsjetimo događaja iz akcije Plitvice. 
  
O akciji Plitvice
 
Akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranje državne ceste D1, koja je spajala sjever i jug zemlje. U akciji, izvedenoj u dva dijela, sudjelovala je Jedinica za posebne namjene Rakitje i Antiteroristička jedinica Lučko, koja je kao prethodnica zauzela Koranski most i osigurala ulazak policijskih snaga u Nacionalni park.
U ranim jutarnjim satima jake snage MUP-a krenule su glavnom prometnicom prema Hotelu Jezero. No, kolonu vozila hrvatske policije iz zasjede su napali pobunjenici. Sukob je trajao nekoliko sati, a otpor neprijatelja, dubok snijeg i gusta magla otežavali su proboj naših policajaca. Nažalost, pri kraju akcije poginuo je 22-godišnji Josip Jović, pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje, a devet policajaca je ranjeno. Pobunjenici su zapucali na Jovića iz pošte. Iako je nosio pancirku, metak ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela.
Uz sam trud medicinske ekipe, Josip je preminuo prije dolaska u bolnicu. Josip Jović prva je žrtva Domovinskog rata i prvi poginuli redarstvenik koji je dao život u borbi za samostalnost i suverenost Republike Hrvatske. Taj događaj u novijoj hrvatskoj povijesti ostao je zabilježen kao „Krvavi Uskrs 1991“.
 
O Josipu Joviću (1969. – 1991.)
 
Josip Jović rođen je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kod Imotskog, u obitelji Marije i Filipa Jovića koji su podizali osim Josipa i sina Tomislava te kćeri Franku, Mirnu i Anitu. Josip je školu završio u rodnom mjestu. U kolovozu 1990. godine priključio se Jedinici za specijalne namjene MUP-a  "Rakitje". Prije Akcije „Plitvice“ s tom jedinicom je bio na terenu u Pakracu i Petrinji. Nakon nesretne pogibije pokopan je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. u Aržanu mu je otkriven spomenik. Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom; Spomenicom Domovinskog rata; Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi"; Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu. Njegovo ime danas nosi policijski brod, Policijska škola i osnovna škola u Aržanu.
 


Stranica