Polic i ja: Predavanje novinara i kolumnista Drage Pilsela

Foto: MUP

 

Predavanjem Drage Pilsela, novinara i kolumnista, autora "Argentinskog romana", polaznicima Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/ka 2014/2015 i zaposlenicima Policijske akademije u četvrtak 5. ožujka nastavljen je ciklus aktivnosti Polic i ja – razgovori o društvu.

 

U uvodnom dijelu Pilsel je ukratko prepričao sadržaj svog autobiografskog romana  "Argentinski roman", u kojem opisuje svoju obiteljsku priču; djetinjstvo i odrastanje u Argentini u okruženju ustaške emigracije. Spomenuo je da mu je djed bio osobni prijatelj poglavnika NDH Ante Pavelića, te da je njegovo srednjoškolsko obrazovanje u Argentini obilježio i svakodnevni 40-minutni vojnički dril. U Argentini su, kazao je, ljudska prava bila tabu tema, a među Hrvatima u Argentini antikomunizam je bio snažno usađen.

 

Pilsel je 1989. godine došao studirati teologiju u Zagreb, ali rat je, rekao je, promijenio tijek njegova života. Na to je  posebice  utjecao nestanak njegova brata Branka, pripadnika 4. brigade ZNG-a, 23. listopada 1991. godine nakon okršaja sa raketnom topovnjačom JNA kod otoka Šipana. Potraga za tijelom brata još uvijek traje vodi, a Branko se vodi kao nestali hrvatski branitelj. Nakon ovog događaja Pilsel postaje aktivni pripadnik 4. brigade ZNG do ožujka 1992.

 

Pilsel je govorio o svojoj unutarnjoj preobrazi iz ustaške u antifašističku paradigmu, koja je bila obilježena i njegovim unutarnjim sukobima, problemima u obitelji, pa i gubitkom svih prijatelja iz mladosti u Argentini. Početkom devedesetih Pilsel je bio jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora, a nakon vojno-redarstvene akcije "Oluja" istraživao je zločine nad srpskim civilima: "Ja nisam postao hrvatski branitelj da bi moja vojska ubijala civile", kazao je Pilsel. "Ne smatram da je to nešto što mi daje na vrijednosti više od bilo kojeg člana društva, pa niti od Vas, budućih policajaca". Osim "Argentinskog romana", Pilsel se dotaknuo i drugih povijesnih tema političkih okolnosti u Argentini, II. svjetskog rata, osudama ustaških i komunističkih zločina, Bleiburga, Jasenovca, razdoblja komunizma, razlikama između komunizma i antifašizma, koji se vrlo često i pogrešno uzimaju kao sinonimi pa do aktualnih političkih tema.

 

Govoreći o tome kako on vidi ulogu policije u društvu, kazao je kako to zanimanje koje izuzetno poštuje. "Ja sam htio biti kriminalist i to zato što je Hrvat Ivan Vučetić, koji je živio u Argentini, otkrio daktiloskopiju! No, stjecajem okolnosti to nisam mogao ostvariti. Vi, budući policajci, sebi bi svaki dan trebali postaviti pitanje: "Zašto želim biti policajac?". Vi predstavljate sigurnost i povjerenje kako glasi slogan Vaš slogan. Moja prva pomisao kad vidim policajca je: "Da li činim nešto nepropisno?". Ali, to nije zbog straha zbog kazne, nego da li se ponašam u skladu s pravilima. Jer u Argentini je, primjerice, bilo normalno da ne stajete na crveno svjetlo, ali da ne bi bili opljačkani. Vi ste me naučili da poštujem propise. Ja mislim da policajac mora biti izbalansiran – da mora poštivati svoje emocije s jedne strane i pravila s druge".

 

Sve ove teme izazvale su zanimljive rasprave i sučeljavanje različitih mišljenja koje se nastavilo i nakon završetka izlaganja, što je u konačnici ispunjenje cilja aktivnosti Polic i Ja. Kultura dijaloga, slušanja i uvažavanja mišljenja sugovornika je u temeljima policijskog posla policajca koji jamči sigurnost i ulijeva povjerenje, a na tragu slogana hrvatske policije: Sigurnost i povjerenje.