„Partnerstvo za obrazovanje“ 2025. Modul – Dark Web Forums 2

Na posljednjem ovogodišnjem modulu izlagali su predstavnici Tajne službe Sjedinjenih Američkih Država (United State Secret Service), Uprave za suzbijanje kriminaliteta droga (Drug Enforement Administration) i Federalnog istražnog ureda (Federal Bureau of Investigation)

Kontinuiranom provedbom programa „Partnerstvo za obrazovanje“, a čiji su nositelji Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Veleposlanstvo SAD-a u RH i ICITAP (International Criminal Investigative Training Assistance Program), od 2013. godine, jača regionalna suradnja tijela za provedbu zakona.

Tijekom dvanaest godina provedbe programa, edukativni moduli obuhvatili su brojne relevantne teme u provedbi zakonodavstva, poboljšali razmjenu informacija i iskustava te stvorili neformalnu regionalnu mrežu stručnjaka zemalja jugoistočne Europe u području borbe protiv najsloženijih oblika kriminaliteta. 

Tako je prvi ovogodišnji modul odnosno šezdeseti u nizu, bio posvećen najvećoj prijetnji nacionalne i međunarodne sigurnosti - terorizmu. Predstavnici Službe terorizma, PNUSKOK-a, UKP-a, Zapovjedništva za intervencije i Uprave za javni red i sigurnost, podijelili su svoje znanje i iskustvo, stečeno predanim radom usmjerenom prepoznavanju moguće prijetnje i potencijalne opasnosti, analizama i upravljanjima rizicima te kroz suradnju i aktivno sudjelovanje u europskim i svjetskim organizacijama za borbu protiv terorizma.

Fokus policijskih službenika za borbu protiv terorizma je na prevenciji koja podrazumijeva poznavanje i ciljano korištenje alata profiliranja, računalnih i komunikacijskih tehnologija te multidisciplinarni pristup i suradnju s tijelima za provedbu zakona na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Pravovremeno prepoznavanje potencijalne opasnosti prioritet su Hrvatske u odnosu na njezin geopolitički položaj i kao turističku destinaciju. S obzirom na to da su glavna obilježja terorizma ideološka motiviranost, politička uvjetovanost i nepredvidljivost, prevencija je izazovna i zahtjevna te pored znanja, vještina i iskustva, podrazumijeva svesrdnu posvećenost svih čija je to zadaća, kao i povezanost i pravovremenu razmjenu informacija s drugim državama, posebno susjednim, neovisno o političkim, religijskim, kulturološkim i drugim razlikama ili podjelama. 

Tema drugog modula 2025. godine bila su kaznena djela na štetu okoliša  koja čine neznatan udio u ukupnom kriminalitetu, ali šteta koju mogu izazvati okolišu i prirodi, te tako i budućim generacijama, može biti trajna i nepopravljiva.  Svijest o štetnosti ovih djela sve je veća, kako na razini Europske unije, tako i na nacionalnim razinama. Implementacija europskih zakona u nacionalna zakonodavstva predstavlja korak prema boljoj zaštiti okoliša, ali izazovi u suzbijanju ovih kaznenih djela su mnogi. Većina tih djela složena je i zahtjevna za istraživanje - suzbijanje  podrazumijeva multidisciplinarni pristup i suradnju svih mjerodavnih tijela na nacionalnoj, regionalnoj, europskoj i svjetskoj razini.

Prostor jugoistočne Europe dijeli slične probleme u aspektu ugrožavanja okoliša kaznenim djelima; naše su zemlje tranziti, ali i odredišta, nezakonitih pošiljka otpadom iz zapadne Europe, a čiji su akteri kriminalne organizacije ponukane isključivo profitom (prema procjenama INTERPOL-a i UN Programa za okoliš, kaznena djela protiv okoliša su na 4. mjestu najprofitabilnijih kriminalnih aktivnosti) i čija se uspješnost zasniva na korupciji. Oni ne poznaju nacionalne ili geografske granice, te na isti način moraju razmišljati i djelovati tijela za provedbu zakona. 

Ovogodišnjim programom obuhvaćena je i tema umjetne inteligencije odnosno njezin utjecaj na rad policije. Aktualiziranjem ove teme nastoji se razviti edukativna strategija kao odgovor svemu dobrom, ali i lošem što donosi ekspanzija umjetne inteligencije u svakodnevni život; kako iskoristiti umjetnu inteligenciju za efikasnije poslovne procese i učinkovito se boriti s onim lošim, odnosno zlonamjernim korištenjem umjetne inteligencije. Razmijenjena iskustva policijskih stručnjaka iz zemalja u regiji ukazuju da se manje-više sve se države u regiji, a vezano uz zlonamjerno korištenje umjetne inteligencije, za sada još izolirano, suočavaju s prijevarama (radi financijske koristi ili narušavanja ugleda, kredibiliteta i sl.) te sigurnosnim ugrozama (širenje lažnih, uznemirujućih vijesti, dezinformacija, govora mržnje i sl.). Riječ je zlouporabi deepfake tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji i neuronskoj mreži kojom se stvara digitalna fotografija, video ili audio zapis te mrežnom krađama identiteta - tzv. Phishing, najčešće zbog financijske koristi.

Elementi umjetne inteligencije zastupljeni su u poslovnim procesima i sustavima koje koristi policija (biometrijske baze podataka, sustavi prepoznavanja registracija vozila itd.), te olakšavaju i ubrzavaju određene poslovne procese, ali ekspanzionistički razvoj tehnologija umjetne inteligencije, a koji ne prate, primarno s aspekta sigurnosti, dovoljno znanja i iskustva, kao i nedostatak zakonske regulative, predstavljaju zadršku u široj i sveobuhvatnijoj primjeni. Stoga je jedan od zaključaka okruglog stola da je u buduće edukacije potrebno uključiti akademsku zajednicu, kako bi uopće shvatili što umjetna inteligencija jest, a dalje se usmjeriti na sigurno i učinkovito korištenje. Na razini Europske unije, trenutačno jedini važeći pravni akt vezano uz umjetnu inteligenciju je Uredba o umjetnoj inteligenciji koja ima za cilj da sustavi umjetne inteligencije budu sigurni, pouzdani i u skladu s etičkim načelima.

Uredba je stupila na snagu 1. kolovoza 2024. godine te definira umjetnu inteligenciju: „strojni sustav dizajniran za rad s promjenjivim razinama autonomije i koji nakon uvođenja može pokazati prilagodljivost te koji za eksplicitne ili implicitne ciljeve, iz ulaznih vrijednosti koje prima zaključuje kako generirati izlazne vrijednosti kao što su predviđanja, sadržaj, preporuke ili odluke koji mogu utjecati na fizička ili virtualna okruženja“ i kvalificira rizike.

Poglavlje I. Uredbe određuje „pismenost u području umjetne inteligencije“ - nužnost poduzimanja mjera za osiguranjem informiranosti, edukacije o regulatornim zahtjevima u području primjene umjetne inteligencije, pogotovo vezano uz zaštitu podataka - GDPR (Opća uredba o zaštiti podataka).  Slijedi razdoblje intenzivnih edukacija na temu umjetne inteligencije, a posebno tijela za provedbu zakona jer evidentno je da su mogućnosti zlouporabe nepregledne. Paralelno s učenjem kako prevenirati, spriječiti, otkriti i dokazati zlouporabu umjetne inteligencije, potrebno je učiti i kako iskoristiti umjetnu inteligenciju za efikasniji rad policije.  Program  „Partnerstvo za obrazovanje“ prepoznalo je važnost ove teme te će pružiti pomoć i podršku u daljnjim edukacijama na temu umjetne inteligencije.

Treći ovogodišnji modul - "Dark Web Forumi" predstavlja nastavak niza ranije održanih obuka u istraživanju organiziranog kriminaliteta koji se djelomično ili u potpunosti događa u cyber prostoru. Cilj obuke  je proširiti znanja i vještine potrebne za lakše snalaženje u području cyber kriminaliteta, posebno Dark weba, provođenju prikrivenih istraga i prikupljanje dokaza za suzbijanje nezakonitih aktivnosti na internetu.

Dark Web je dio interneta koji nije indeksiran standardnim tražilicama i pristupa mu se preko posebnih softverskih alata koji omogućuju anonimnost korisnika. To je središte raznih aktivnosti, od legalnih do ilegalnih. No, ono što često privlači najviše pažnje su ilegalne aktivnosti koje se odvijaju unutar njega. Na Dark Webu mogu se pronaći trgovine drogom, oružjem, ukradenim podacima, kao i razne usluge poput hakiranja, ubijanja, pa čak i trgovinu ljudima. Što se tiče rasprostranjenosti, iako je teško precizno odrediti, Dark Web ima globalnu prisutnost. Kao mračna strana internetskog svijeta, on se koristi diljem svijeta od pojedinaca koji žele ostati anonimni ili se bave ilegalnim aktivnostima. No, suočavanje s Dark Webom predstavlja ogroman izazov za policijske službenike i agencije diljem svijeta.

Anonimnost koju pruža Dark Web čini teškim identifikaciju i praćenje počinitelja kaznenih djela. Osim toga, tehnološki napredak i stalna evolucija metoda korištenih na Dark Webu zahtijevaju sustavno usavršavanje i prilagodbu policijskih metoda i tehnologija. Istraživanje Dark Web znači suočavanje s nizom poteškoća, uključujući enkripciju podataka, virtualne privatne mreže (VPN) i druge tehnologije koje otežavaju praćenje i identifikaciju počinitelja. U konačnici, razumijevanje Dark Web je ključno za suočavanje s njegovim izazovima. Edukacija, tehnološko osnaživanje i međunarodna suradnja su ključni čimbenici u borbi protiv kriminalnih aktivnosti na tamnoj strani interneta. 

Pored navedenih edukativnih modula, a u sklopu programa „Partnerstvo za obrazovanje“, ove su godine održana i dva okrugla stola koja su okupila čelnike kriminalističkih policija Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonija i Srbije, u cilju unaprjeđenja međusobne komunikacije i suradnje, kao i razmjene iskustava o različitim pojavnim oblicima organiziranog kriminaliteta.

Umreženost, pravovremena i kvalitetna razmjena informacija, stručnost, poznavanje legislativa te potpora američkih službi za provedbu zakona, konkretni su rezultati programa „Partnerstvo za obrazovanje”.

Nakon 12 godina kontinuirane provedbe može se slobodno reći da je partnerstvo odavno preraslo samo obrazovanje, iako je i dalje njegova glavna premisa - znanje, u sve čvršće međusobno povjerenje i solidarnost kao preduvjete održivog napretka.
 

Pisane vijesti