Foto: MUP
Ispred spomen obilježja u Plitvičkoj šumi, obilježena je u ponedjeljak, 31. ožujka, 23. obljetnica akcije „Plitvice“ i pogibije Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika.
Obitelj poginuloga Josipa Jovića, izaslanstva hrvatskih državnih čelnika - predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske, u kojem je uz potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića bio i ministar branitelja Predrag Matić, izaslanstva Ravnateljstva policije, Oružanih snaga i braniteljskih udruga, predstavnici Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije, Grada Zagreba i Ureda za branitelje položili su vijence i zapalili svijeće u spomen Josipu Joviću i akciji „Krvavi Uskrs 1991“ u kojoj je ranjeno još devet redarstvenika.
Na obilježavanje 23. obljetnice Josipovi suborci iz baze ATJ Lučko iz Zagreba dovezli su se biciklima, pripadnici specijalne jedinice policije „Grom“ trčali su čitavu noć iz Karlovca, a pripadnici Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Rab tri su dana pješačili s Raba. Svi oni stigli su kako bi prvom poginulom redarstveniku odali počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Paljenjem svijeća po prvi puta ove godine počast Josipu Joviću odali su učenici osnovne i srednje škole iz Korenice i Mukinja.
Nakon minute šutnje u kojoj su se prisutni prisjetili pokojnog Josipa Jovića i svih branitelja palih u Domovinskom ratu, okupljenima su se prigodno obratili visoki uzvanici.
Predsjednik Udruge ATJ Lučko 90, Mladen Grgić prisjetio se tog krvavog proljeća na Plitvicama: „Bio je to početak nečega što će na kraju dovesti do pobjede i osamostaljenja Republike Hrvatske. Tad smo doista bili jedno jer smo imali srce i cilj. Ali često u životu samo srce nije dovoljno. Josipova žrtva, kao nagovještaj svih kasnije poginulih, nestalih i ranjenih naših suboraca, bijaše zalog sigurne pobjede. Sve je nekako simbolički povezano. I vrijeme u kojem se sve ovo događalo, Uskrsno vrijeme, i razlozi i okolnosti početka borbe i rata koji je uslijedio. Nema Uskrsa bez korizme, žrtve i križa. I nema pobjede u ratu bez hrabrosti, spremnosti na žrtvu i već spomenutih žrtava. Upravo je to razlika vremena u kojem se sve ovo događalo prije 23 godine i vremena u kojem živimo", rekao je Grgić te uz zahvalu pokojnom Josipu i svim braniteljima, pozvao sve političke strukture u državi i sve okupljene na Plitvicama da se ugledaju i slijede spomenute ideale.
Saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Damir Mateljan obratio se prvenstveno svim okupljenim Josipovim suborcima i hrvatskim braniteljima: „Pobjeda u ratu ne bi bila moguća da nije bilo vas, da nije bilo vaše vjere u hrvatsko zajedništvo, vjere da činite ispravnu stvar, vjere da je cilj koji dostižete pravedan, a to je slobodna i samostalna hrvatska država. Počašćen sam da se mogu danas ovdje, u ime Hrvatskog sabora, pokloniti žrtvi Josipa Jovića i njegovih suboraca. Neka im je vječna slava i hvala.“
Povjerenik Predsjednika za branitelje i izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske Vinko Kovačić prenio je izraze sućuti predsjednika Ive Josipovića Josipovoj obitelji i zahvalnost njemu i svim hrvatskim braniteljima na doprinosu u stvaranju slobodne i europske Hrvatske. „U temelje Hrvatske države svoj mladi život ugradio je hrvatski redarstvenik Josip Jović kojemu i na ovaj način odajemo zahvalnost i poštovanje za junački čin kojim je zadužio sve nas koji baštinimo blagodati slobodne, europske države Hrvatske. Vječna mu hvala. Hvala i vama, sudionicima ove oslobodilačke redarstvene akcije jer ste svojom intervencijom pokazali odlučnost hrvatske države u obrani suvereniteta i cjelovitosti svog teritorija, a hrvatskim braniteljima ugradili samopouzdanje za bitke koje slijede. Nakon 23 godine, pred europskom Hrvatskom su novi izazovi. Kriza je velika, problemi su globalni i subjektivni. Ali ako se budemo koristili iskustvima hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu i osobinama koje su ih krasile: domoljublje, zajedništvo, hrabrost i odlučnost pri donošenju odluka, onda kada je najteže tu ćemo krizu ostaviti iza sebe“, naglasio je Kovačić i zaključio: „Žrtve koje su ugrađene u slobodu naše domovine, među kojima na pijedestalu stoji i doprinos redarstvenika Josipa Jovića, obvezuju nas i upozoravaju da se nitko nema pravo umoriti na putu stvaranja prosperitetne, europske Hrvatske, države jednakih prava i šansi za sve koji svojim radom i ponašanjem doprinose njenom boljitku."
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić odao je počast prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, sinu i bratu, prijatelju i suborcu, policajcu Josipu Joviću. „Josip i vi, sudionici akcije Plitvice, specijalci iz Lučkog i Rakitja obavili ste zadaću na čemu smo vam danas, na čast i ponos hrvatske policije, zahvalni. Danas se, nakon 23 godine, prisjećamo akcije i odajemo počast Josipovoj žrtvi ali i žrtvi svih branitelja poginulih u obrani domovine u kojoj je hrvatska policija bila u prvim redovima, što mi pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova s ponosom ističemo i nikad ne zaboravljamo. Zajedništvo, domoljublje, odlučnost, odvažnost i hrabrost obilježili su Domovinski rat, obilježile su ga i Josipova i tisuće drugih žrtava. Ovo je mjesto prve žrtve, prvog redarstvenika koji je pao za Republiku Hrvatsku. I svima onima koji nisu s nama, a bili su dio akcije Plitvice i velike pobjede i bitke za slobodnu Hrvatsku, još jednom hvala. Danas hrvatska policija djeluje u drugim okolnostima. Danas biti hrvatski policajac znači boriti se za mir i sigurnost, ali ono što nikada nećemo zaboraviti su ponos i zajedništvo i sjećanje na Josipa Jovića, prvog, jednog od prvih, između stotine hrvatskih branitelja koji su dali život da bi danas imali slobodnu, demokratsku i našu Hrvatsku.“
Prigodni program završio je riječima i molitvom koju je predvodio vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac. Biskup je žrtvu 22-godišnjega Josipa Jovića i drugih branitelja usporedio sa pšeničnim zrnom iz evanđelja koje je palo na plodno hrvatsko tlo i donijelo obilati plod, slobodnu i samostalnu Hrvatsku. „Ljubav prema Josipovim vrijednostima za koje je on dao život ne jenjava o čemu svjedoči i današnji skup njegovih prijatelja. Danas se spominjemo hrvatskog redarstvenika koji nije razmišljao što će mu dati Hrvatska nego je razmišljao što će on pokloniti njoj, i poklonio je, ni više ni manje, svoj život. Velika pouka za sve nas. Hrvatsku treba izgrađivati na temeljima poštenja, pravednosti, sloge, zajedništva, nesebičnosti, ljubavi, hrabrosti, ne gledajući vlastitu korist i promociju, niti korist svoje stranke, nego dobro hrvatskoga naroda. To je poruka Josipa i svih poginulih hrvatskih branitelja", istaknuo je na kraju svoje propovjedi biskup Jezerinac.
Josip Jović rođen je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kod Imotskog, u obitelji Marije i Filipa Jovića koji su, uz Josipa Jovića, imali i sina Tomislava te kćeri Franku, Mirnu i Anitu. Josip je školu završio u rodnom mjestu. Domoljubni zanos doveo ga je 5. kolovoza 1990. u Policijsku akademiju u Zagrebu, gdje postaje prvi hrvatski redarstvenik. Potom je 5. listopada 1990. raspoređen u Jedinicu za posebne namjene MUP-a RH Rakitje, s kojom je bio na terenima u Petrinji i Pakracu te na Plitvicama, gdje se herojski borio i poginuo. Pokopan je uz vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu. Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom; Spomenicom Domovinskog rata; Spomen značkom I. gardijske brigade „Tigrovi“; Spomenicom l. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.