Udruge Iskorak i Kontra, pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske i u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, na Policijskoj akademiji studentima su predstavile projektne aktivnosti za suzbijanje zločina iz mržnje prema LGBT osobama. Ispred udruga projekt su predstavili Sanja Juras iz udruge Kontra i Edo Bulić iz udruge Iskorak, uvodno se obratio načelnik Policijske akademije Želimir Radmilović, a nizozemska iskustva i ciljeve prokomentirala je Njezina ekscelencija, gospođa Stella Ronner – Grubačić, veleposlanica Kraljevine Nizozemske. Dostignuća u Republici Hrvatskoj na polju borbe protiv zločina iz mržnje studentima je prezentirala Danijela Petković, pomoćnica načelnika Akademije.
Projekt se sastoji od 4 elementa; prva je edukacija na samoj Akademiji, a zatim kreće medijska kampanja u suradnji s MUP-om. Kroz plakate i letke LGBT osobe će se pozvati da prijave zločin iz mržnje, što sada rijetko rade jer se boje javnog otkrivanja spolne orijentacije, diskriminacije i nasilja.
Početak kampanje najavit će press konferencija, a promotivni će materijali biti u policijskim postajama i LGBT mjestima. Također, u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu bit će radionice za LGBT populaciju.
Jedan od ciljeva ovih aktivnosti je buduće policijske službenike senzibilizirati za probleme LGBT (lezbijske, gay, biseksualne i transrodne) populacije – naših sugrađana. Očekujemo jasan javno deklarirani stav da policija ne čini razlike u pristupu prema građanima i da prema svakom postupa jednako. Aktivno sudjelovanje želi načelnik Policijske akademije Želimir Radmilović kako bi budući policajci bili bolji i uspješniji od prethodnih generacija.
Kraljevina Nizozemska se izuzetno zalaže za povećanje prava i sigurnosti pripadnika LGBT zajednice, što znači da u Europi Nizozemska promiče zakonsko prepoznavanje istospolnog braka. U Nizozemskoj su homoseksualnost i rodna raznolikost općenito prihvaćene i snažno potiču LGBT osobe da bilo kakvo nasilje prijave policiji. Također, Kraljevina Nizozemska zalaže se za povećanje zakonskih kazni za zločine iz mržnje prema bilo kojem dijelu populacije. Posebno je naglašen rad na razini lokalnih zajednica, kroz stručnu edukaciju osoba koje će raditi s mladim ljudima, kako bi se smanjilo nasilje na ulicama i u četvrtima prema LGBT osobama.
Veleposlanica je naglasila koliko je ovaj projekt na Policijskoj akademiji potreban, dodavši kako se on i dalje razvija jer i u njezinoj domovini rad nije još završen. Zbog velikog broja imigranata, živjeti u multikulturalnom društvu jednakih prava nije lako i Nizozemska još uvijek naporno radi da se takvo društvo uspješno realizira. Fundamentalno je ljudsko pravo da se čovjek slobodno izražava i da bude drugačiji, a osnovna je uloga policije u bilo kojoj zemlji da ljudska osnovna prava štiti i osigura, što odgovara onome što piše na svakom policijskom vozilu: Sigurnost i povjerenje. Veleposlanica je spomenula vlastito iskustvo sa splitskog Pride-a 2011. i poboljšanje sigurnosti na istom događaju samo godinu dana kasnije. Ulazak u Uniju je pitanje mjeseci, a ovakvi su projekti uobičajeni na cijelom teritoriju i hrvatski će kadeti učiti o istim stvarima kao i njihovi nizozemski kolege - da podjednako štite sve građane uzimajući u obzir čitavi spektar različitosti.
Pomoćnica načelnika Policijske akademije Danijela Petković iznijela je rezultate koje je Ministarstvo unutarnjih poslova postiglo na ovu temu od 2006. godine kada je krenula edukacija preko OESS-ova Ureda za demokratska i ljudska prava (OESS/ODIHR). Broj educiranih policijskih službenika – trenera za pitanja zločina iz mržnje danas je 47, a ovdje je također vrlo važan međuinstitucionalni pristup ovoj problematici. Ministarstvo surađuje s Državnim odvjetništvom, Vladinim uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te s LGBT udrugama Iskorak i Kontra.
Sanja Juras, koordinatorica udruge Kontra, govorila je o ulozi tih dviju udruga u ovom projektu, koje inače pružaju pravnu pomoć žrtvama zločina iz mržnje te je na njihovu inicijativu i uvedena definicija zločina iz mržnje u Kazneni zakon 2006. godine. Udruge rade i godišnje izvješće o praćenju rada državnih institucija te o stanju ljudski prava LGBT osoba.