Projekt je financiran iz EU programa „Prava, jednakost i građanstvo“, Horizon 2020
U petak 6. rujna 2024. na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti održano je predstavljanje rezultata znanstvenog istraživanja sudske prakse o govoru mržnje.
Opsežno istraživanje prvo ovakve vrste u Hrvatskoj provedeno je u okviru projekta REASON (Improved Response to Hate Speech through Legal Research, Advocacy and Training) koji je odobren na natječaju Europske komisije.
Projekt je financiran iz EU programa „Prava, jednakost i građanstvo“, Horizon 2020. Koordinator projekta je Hrvatski pravni centar, a u projektu kao partneri sudjeluju Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti, Državno odvjetništvo te Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Vrhovni sud Republike Hrvatske sudjeluje u statusu suradnika. U znanstvenom istraživanju su osim sudionika projekta sudjelovali i stručnjaci s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba.
Dekan Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti izv. prof. dr. sc. Ante Orlović u uvodnom dijelu predstavljanja istaknuo je složenost teme zbog procjene međuodnosa slobode izražavanja i ograničavanja pojedinih prava, te je naglasio potrebu povezivanja prakse i znanosti kroz znanstvena istraživanja koja su financirana iz europskih fondova te koja doprinose uključivanju Veleučilišta u trendove europske znanosti.
Istraživanjem su obuhvaćeni predmeti hrvatskih sudova u kaznenim i prekršajnim spisima o govoru mržnje koji su pravomoćno riješeni u razdoblju od 2016.-2021. godine. Rezultati istraživanja u odnosu na kaznene predmete (N=59, čl. 325. KZ) pokazuju kako je većinu kaznenih djela počinila jedna osoba, najčešće muškarci prosječne dobi 34 godine, među kojima je oko 17% pripadnika navijačkih skupina.
Među počiniteljima njih oko 70% ima završenu samo srednju školu, 3% visokoškolsku razinu, 42% ih je nezaposlenih. U oko 52% predmeta počinjenju je prethodila najava nekog događaja (npr. okupljanja, skupovi, utakmice itd.), te se većinom radilo o govoru mržnje usmjerenom prema skupini a ne prema pojedinom članu. U 86% predmeta govor mržnje je počinjen korištenjem online sredstava komunikacije, najčešće društvenih mreža.
U odnosu na zaštićene osobine prema kojima su počinjena kaznena djela, najčešće su bila usmjerena na nacionalnost, spolno opredjeljenje, vjeroispovijest, rasu i drugo. Prosječno trajanje postupka od počinjenja do optuženja je oko 300 dana. Za 68% okrivljenika podnesen je zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga (skraćeni oblik postupka). Samo prema jednom počinitelju je izrečena bezuvjetna kazna zatvora.
Rezultati istraživanja u skupini prekršaja (N=20) pokazali su kako se u 48% počinitelja radi o pripadnicima skupine, zajednice ili udruge, 14% ih je bilo pod utjecajem alkohola, 37% ih je ranije prekršajno osuđivano. Prekršajni govor mržnje je u 65% bio usmjeren prema nekoj skupini bez konkretiziranja pojedinačne osobe. U 35% predmeta na dan počinjenja prekršaja bilo je neko posebno događanje, a 25% predmeta je vezano uz neke događaje koji su prethodili počinjenju.
Oko 35% prekršaja je počinjeno online komunikacijom, najčešće društvenim mrežama. Najčešća pravna kvalifikacija su prekršaji iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Nakon predstavljanja rezultata otvorena je rasprava o odnosu prema stranim radnicima, težini sankcija, radu policije na poboljšavanju učinkovitosti prekršajnih postupaka i drugim povezanim pitanjima.
Na predstavljanju su bili nazočni rukovoditelji i službenici iz Uprave za javni red i sigurnost, Uprave kriminalističke policije, Policijske uprave zagrebačke, Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti te Policijske škole "Josip Jović".
Stranica
