Razna iskustva pripadnika policije u osiguravanju unutarnje sigurnosti (sigurnost prometa, narušavanje javnog reda i mira, ugrožavanje životne sredine), potvrdile su rezultate mnogobrojnih dosadašnjih istraživanja, koja dokazuju da pripadnici bilo kojih specijalnih službi, koji su kao aktivni sportaši razvili svoje psihofizičke kvalitete, posjeduje dobru opće fizičku pripremu, koja im omogućava funkciju povećanja efikasnosti u rješavanju svakodnevnih aktivnosti. Oni su pokretljiviji, kreativniji, hrabriji, odlučniji, precizniji i brži, za razliku od pripadnika koji se ne mogu svrstati u kategoriju sportaša i koji posjeduje manju kulturu kretanja. Tjelesno učenje i sport su sastavni dio obuke svih pripadnika policijskih snaga, a njegov cilj je podizanje psihofizičkih kvaliteta na nivo neophodan za uspješno izvršavanje i najsloženijih zadataka. Kada je policajac adekvatno tjelesno pripremljen, onda to znači da je u stanju da izdrži sve napore, koji su predviđeni odgovarajućim planovima i programima rada.
Tjelesna priprema pripadnika policije je sveobuhvatan i složen proces unaprjeđenja motoričkih, funkcionalnih sposobnosti, morfoloških karakteristika, kao i zdravstvenog statusa i za tu svrhu potrebnih motoričkih znanja. Praktična iskustva i naučna istraživanja pokazuju da tjelesna spremnost utječe na djelotvornost policajaca na terenu. Stupanj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti direktno utječu na njihov stupanj obučenosti bez obzira na specijalnost kojom se bave u službi. Vrlo je bitno da se sve motoričke sposobnosti, kao i antropološke karakteristike pripadnika policije i drugih sigurnosnih službi mogu identificirati i podizati na veći stupanj odgovarajućim programima opće i specijalne tjelesne pripreme.
Proces organiziranog tjelesnog vježbanja mora biti konstantan, primjenom raznih vježbi s manjim opterećenjem i većim brojem ponavljanja, zajedno s aerobnim treningom umjerenog intenziteta. Tjelesno vježbanje policijskih službenika, temelji se na istim zakonitostima kao i tjelesno vježbane sportaša. Konačni cilj tih zakonitosti je postizanje optimalne tjelesne forme, koja podrazumijeva optimalno zdravstveno stanje, odgovarajuću psihičku stabilnost, najviši stupanj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te najvišu taktičku i tehničku učinkovitost. Tjelesna priprema policijskih službenika provodi se višestranom, bazičnom, specifičnom i situacijskom pripremom. Višestrana priprema usmjerena je na poboljšanje sposobnosti svih topoloških regija tijela, na podizanje učinkovitosti svih organa i organskih sistema, podizanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti kao. Bazične vježbe usmjerene su na razvoj najvažnijih sposobnosti za uspjeh u konkretnoj sportskoj aktivnosti primjenom za tu svrhu najučinkovitijih metodskih postupaka. Vježbanje je usmjereno na ona svojstva koja imaju veliku važnost za uspjeh u toj aktivnosti.
Mjerljivost antropometrijskih karakteristika omogućava nam dijagnosticiranje stanja policijskih službenika na svakom stupnju dugoročnog motoričkog usavršavanja. Ovim se načinom omogućava valorizacija efekata OSTP, dakle da se svako reduciranje ili poboljšanje fizičke pripremljenosti može realno procijeniti.
U samom sustavu sportske pripreme valja provoditi mjerenja, testiranja zadanih dimenzija tako da ih se iskazuje brojčanim veličinama. Na osnovu rezultata u dijagnostičkim testovima formiramo homogenizirane skupine po sposobnostima za određene motoričke i funkcionalne radnje koje se realiziraju tijekom samoga trenažnog procesa.
