U Valbandonu održan seminar na temu kriminalističkih istraživanja KD ratnih zločina

06. prosinca 2021. - 1.853 nestale osobe iz Domovinskog rata

Pitanje nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila te neodgovaranje počinitelja ratnih zločina, bilo po osobnoj bilo po zapovjednoj odgovornosti, su i danas, 30 godina kasnije, najteža pitanja ratnih posljedica u Republici Hrvatskoj.
           
Hrvatska je još 1991. sukladno odredbama međunarodnog humanitarnog prava, osnovala institucionalne mehanizme za rješavanje pitanja nestalih osoba. Tijekom posljednjih 30 godina, naporima državnih tijela RH, nevladinih organizacija i brojnih drugih nadležnih tijela,  do danas je riješena sudbina većine evidentiranih nestalih osoba, no još je uvijek nepoznata sudbina 1.455 osoba kao i mjesto ukopa posmrtnih ostataka 398 smrtno stradale osobe, što ukupno čini 1853 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata, a čime su brojne obitelji još uvijek zakinute za ostvarenje temeljnog humanitarnog prava – saznati istinu o sudbini svojih najbližih.
 
Ključnu ulogu u rješavanju sudbine nestalih imaju informacije prikupljene iz svih raspoloživih izvora. Nažalost, protekom vremena broj i pouzdanost informacija se smanjuje, ali požrtvovnost tijela nadležnih za pronalazak nestalih i privođenje pravdi odgovornih, njihova međusobna suradnja i suradnja s brojnim nevladinim organizacijama, ne jenjava.
 
Upravo ta predanost i međusobna povezanost u cilju pronalaska do zadnje nestale osobe i kazneno prijavljivanje odgovornih za ratne zločine, činili su ozračje seminara „Teorijski i praktični aspekti u provedbi kriminalističkih istraživanja KD ratnih zločina„ održanog protekli tjedan u UJ MUP-a RH u Valbandonu.  
 
Polaznici su bili policijski službenici linije rada ratnih zločina iz svih policijskih uprava, a predavači predstavnici Službe ratnih zločina, Uprave kriminalističke policije, predstavnici Državnog odvjetništva RH, Uprave za zatočene i nestale, Ministarstva hrvatskih branitelja te pomoćnica zastupnice RH za pripremu predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava.
 
Razmijenjena su iskustva u radu, pojašnjen institut zapovjedne odgovornosti te kriminalističko-taktičke odrednice zapovjedne odgovornosti. Naglasak je stavljen na sve aspekte pronalaska nestalih osoba; pravni okvir za traženje nestalih (Ženevska konvencija za zaštitu žrtava rata i Dopunski protokoli te  Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu i prateći podzakonski akti). Zakonom o nestalim osobama iz Domovinskog rata postiže se viši stupanj zaštite prava obitelji da znaju istinu o sudbini svojih nestalih članova, a ujedno se stvara i djelotvorniji okvir rada te se jednoznačno određuju nadležnosti, što je osobito značajno u odnosima sa susjednim državama. Zakon objedinjuje uređenje svih aktivnosti u procesu traženja nestalih osoba - od prijava nestanka, prikupljanja i istraživanja saznanja o prikrivenim grobnicama, ekshumacija i identifikacija, suradnje s međunarodnim organizacijama, drugim državama i udrugama obitelji, do nadležnih tijela za njegovu provedbu.


Također, Zakonom je uređena provedba aktivnosti za koje nije bilo uporišta u postojećem pravnom okviru, poput pokretanja i okončanja postupka traženja po službenoj dužnosti; zatim ekshumacija, obrada i identifikacija u slučajevima kada nema sumnji na nasilnu smrt, odnosno kada je okončan kazneni postupak; ponovna ekshumacija posmrtnih ostataka u slučaju opravdane sumnje u pouzdanost identifikacije. Budući da je ključni problem u procesu traženja nedostatak informacija o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama, najznačajnije novine koje Zakon donosi su prekršajne odredbe za uskraćivanje informacija i dokumentacije za rješavanje slučajeva nestalih osoba (čl. 53.) te institut nagrađivanja za dostavljene informacije i dokumentaciju koja može pridonijeti pronalasku nestalih osoba (čl. 15. Zakona).  Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu pridonosi očuvanju dostojanstva osoba nestalih u Domovinskom ratu i žrtava Domovinskog rata u cjelini te potvrđuje predanost države u rješavanju slučajeva nestalih osoba. 
 
Pomoćnica zastupnice RH pri Europskom sudu za ljudska prava izložila je standarde učinkovite istrage ratnih zločina temeljem presuda Europskog suda za ljudska prava te pojasnila ulogu Ustavnog suda RH u predmetima ratnih zločina.
 
Seminar je završio primjerom kriminalističkog istraživanja složenog predmeta ratnih zločina - kriminalističko istraživanje „Ovčara“, a čime je naglašena važnost i uloga radnih skupina za složena kriminalistička istraživanja. 
 
Uz sve poteškoće na koje se nailazi u radu, ponajviše zbog proteka vremena i nepotpune međunarodne suradnje, zaključak svih sudionika seminara je da nastavljaju raditi jednako predano iz zahvalnosti svakoj žrtvi Domovinskog rata i osjećaju obveze spram njihovih obitelji.    

Pisane vijesti