U sklopu projekta pod pokroviteljstvom Frontexa istražene su strategije za poboljšanje motivacije za učenje na programima osposobljavanja granične policije
Policijska akademija i Škola za osnovno i daljnje obrazovanje službenika za nadzor granice iz rumunjskog Iasija uspješno su završile zajednički projekt „Poboljšanje motivacije učenja kod polaznika edukacija i treninga za graničnu i obalnu stražu kao strukturnih dijelova europske organizacije za graničnu i obalnu stražu“, za koji su sredstva dobile putem natječaja Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).
Ideja za projekt nastala je tijekom Frontexovih aktivnosti, kroz suradnju hrvatske predstavnice Mirjane Abramović i rumunjske Cătăline Harabagiu-Dimitrescu, a potaknula ju je analiza Programa procjene interoperabilnosti 2013.–2015., u kojoj se nacionalnim centrima za osposobljavanje pripadnika granične i obalne straže preporučuje da potiču polaznike osposobljavanja da preuzmu odgovornost za vlastito učenje te postanu ravnopravan sudionik nastavnog procesa.
Cilj je projekta bio okupiti stručnjake iz Hrvatske i Rumunjske kako bi razmijenili iskustva i znanja te unaprijedili strategije motivacije za daljnjim učenjem i profesionalnim napretkom pripadnika granične i obalne straže. U sklopu projekta stoga su bila predviđena po dva radna sastanka u Hrvatskoj i Rumunjskoj, no zbog pandemije covida-19 sve su aktivnosti naposljetku provedene online, a projekt ipak uspješno priveden kraju.
Rezultat je zbornik radova koji se može preuzeti
ovdje. Njegov teorijski dio sadrži niz članaka hrvatskih i rumunjskih stručnjaka sa širokim rasponom andragoških tema koje uključuju strategije učenja zasnovane na dokazima, čimbenike koji utječu na učenje, višestruke inteligencije i stilove učenja, dobrobiti i principe e-učenja, vještine za 21. stoljeće i drugima.
Na temelju tih teorijskih razmatranja osmišljeno je istraživanje s dva anketna upitnika koje je provedeno među predavačima i polaznicima obuka za graničnu i obalnu stražu u Hrvatskoj i Rumunjskoj kako bi se utvrdilo koliko se teorija odražava u praksi i promišljanjima polaznika programa osposobljavanja za graničnu i obalnu stražu te njihovih predavača. Istraživanje je krenulo od pretpostavke da su i predavači i polaznici programa osposobljavanja za graničnu i obalnu stražu svjesni potrebe za cjeloživotnim učenjem i otvoreni za učenje onoga što smatraju primjenjivim u svom sadašnjem ili budućem poslu. Rezultati istraživanja, koji su prikazani u empirijskom dijelu zbornika i obuhvaćaju odgovore nešto manje od 300 hrvatskih i rumunjskih polaznika i predavača, pokazuju kako su pretpostavke bile točne. Drugim riječima, većina anketiranih i u Hrvatskoj i u Rumunjskoj svjesna je neprestane potrebe za usavršavanjem i smatraju je umjerenom ili čak znatnom.
Informacijama predstavljenima u zborniku cilj je potaknuti predavače na programima osposobljavanja za graničnu policiju da više pozornosti posvete motivacijskim strategijama kako bi polaznici uz stručne kompetencije stekli i jednu opću: preuzeli odgovornost za vlastito učenje i profesionalni razvoj.
Zaključci projekta u skladu su s prioritetima Policijske akademije te će svakako imati odjeka u budućem radu, naglasila je načelnica dr.sc. Davorka Martinjak zahvalivši svim autorima i ostalima koji su doprinijeli projektu.
|
Aleksandar Čubrilo, koji je s hrvatske strane koordinirao projektom, pridonio je teorijskom dijelu zbornika, člankom Vještine za 21. stoljeće u osposobljavanju granične i obalne straže. Svojim je prilogom pojasnio kako 12 vještina koje je Europska komisija sredinom prošle godine identificirala kao ključne za sve na tržištu rada u ovo informacijsko doba – kreativno razmišljanje, komunikacija, suradnja, informacijska i medijska pismenost, fleksibilnost, sposobnost preuzimanja vodstva… – moraju posjedovati i pripadnici granične i obalne straže diljem Europe. Kako bi se te vještine uspješno razvile ili poboljšale, naglasio je u članku, potrebno je da programi osposobljavanja napuste tradicionalni izlagački pristup te da budu usmjereni na polaznika i rješavanje problema, a jedna od ključnih zadaća predavača jest da osvijeste polaznicima važnost cjeloživotnog učenja, koje jedino može osigurati prilagodbu u današnjem promjenjivom društvu.
Među hrvatskim stručnjacima koji su sudjelovali u projektu bio je i Silvio Bratković s Visoke policijske škole, koji je također dao prilog za teorijski dio zbornika. U svom članku Andragoški principi učenja i osnaživanje motivacije naglasio je potrebu poštovanja specifičnosti odraslih u nastavnom procesu te, posljedično, upotrebe određenih andragoških tehnika poput pozitivnog nastavnog ozračja, promjene uloge predavača, samoevaluacije, naglaska na iskustvenim tehnikama i praktičnoj primjeni znanja i slično – jer sve to može poboljšati motivaciju odraslih za učenje.
Valerija Bencerić sudjelovala je s člankom Dobrobiti e-učenja, u kojem je prikazala prednosti i mane LMS sustava, zaključivši kako e-učenje u programima osposobljavanja još nije rašireno koliko bi trebalo s obzirom na činjenicu da njegove prednosti nadmašuju mane. Naglasila je kako e-učenje ne može zamijeniti tradicionalno učenje u učionici, ali ga treba uključiti u nastavne procese kao učinkovit novi alat za prijenos znanja.
|
Pisane vijesti
