O promjenama u epidemiološkoj krizi koje su utjecale na opseg i strukturu kriminalnog ponašanja sa znanstvenog aspekta govorili su profesori iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije
Online rasprava o utjecaju, još uvijek prisutne pandemije, novog koronavirusa okupila je sinoć, 10. lipnja, akademsku zajednicu iz zemalja regije koji su govorili o iskustvu i utjecaju te krize na sigurnost u njihovoj zemlji.
Na virtualnom susretu sudjelovali su prof. dr. Gorazd Meško sa Sveučilišta u Mariboru, prof. dr. Vesna Stefanovska s Fakulteta za sigurnost u Skopju, prof. dr. Angelina Stanojovska s Pravnog fakulteta u Kičevu, prof. dr. Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu i dr. sc. Krunoslav Borovec, dekan Visoke policijske škole u Zagrebu, dok je sve moderirao prof. dr. Marjan Gjurovski prorektor sa Sveučilišta Sv. Kliment Ohridski iz Bitole.
Riječ je o šestom uzastopnom korona dijalogu na temu „kriminološki i kriminalistički aspekte utjecaja globalne pandemije“. Naime, tijekom pandemije i niza mjera ograničenja koje su poduzele vlade, naši svakodnevni životi radikalno su se promijenili. Ograničenje kretanja utjecalo je na mentalno zdravlje, ponašanje i svakodnevno funkcioniranje građana. Sve te promjene utjecale su i na opseg i strukturu kriminalnog ponašanja, o čemu se do sada u javnosti nije puno govorilo. Stoga su o tome s akademskog kuta gledišta večeras raspravljali predstavnici iz četiriju zemalja.
Slovenija – veliko povjerenje javnosti u policiju
Tako je Gorazd Meško iz Slovenije kazao kako će posljedice koronavirisa biti velike zbog kolapsa ekonomije, jer je primjerice u njegovoj zemlji otpušten velik broj djelatnika u ugostiteljstvu i turizmu, a radi se većinom o mlađoj populaciji. Istaknuo je nepredvidivost novog vala i posljedice poput ograničenja putovanja te problem manipulacije podataka o kriminalitetu u medijima. Naveo je kako je u Sloveniji zabilježeno više nasilja u obitelji, dok gospodarskog kriminaliteta gotovo da i nema. Aktualne su afere za koje je tek potrebno utvrditi ima li elemenata kaznenog djela poput korupcije pri nabavi zaštitne i druge opreme za borbu protiv epidemije. Imovinskog kriminaliteta poput krađa automobila, provala u domove, džepnih krađa, je manje, a kibernetički kriminalitet je u porastu zbog povećane kupovine preko interneta.
Profesor Meško je zaključio kako se mijenja način rada policije koji će se još više promijeniti u budućnosti. No, kriminalci su još fleksibilniji jer se brzo prilagođavaju novoj situaciji. Dodao je kako su institucionalni kapaciteti institucija vrlo mali. Primjerice u Sloveniji u pomoć policiji u borbi protiv širenja zaraze uključila se i vojska.
Usprkos tome, policija u Sloveniji se pokazala kao najstabilnija institucija u društvu. Taktika postupanja je bila prilagođena situaciji, čime su zaslužili povjerenje javnosti te su postupali vrlo profesionalno i odgovorno.
Hrvatski recept – interoperabilnost i korištenje novih tehnologija
Dekan Visoke policijske škole u Zagrebu dr. sc. Krunoslav Borovec govorio je o problemu objektivnosti podataka o kriminalitetu. U znanstvenim, posebno kriminološkim krugovima kontinuirana je rasprava o pouzdanosti pokazatelja o registriranom kriminalitetu, a to posebno dolazi do izražaja sada, kada je smanjena mogućnost građanima da ostvare neposredan kontakt s policijom, što se odrazilo i na tamne brojke kriminaliteta. Ipak, statistički je zabilježen pad od 8 posto kaznenih djela za vrijeme epidemije u Hrvatskoj. U nekim vrstama kriminaliteta došlo je do povećanja, a radi se o nasilnim oblicima kaznenih djela poput ubojstava, pokušaja ubojstava, silovanja i pokušaja silovanja. Kao i u Sloveniji, zabilježen je pad imovinskog kriminaliteta, što ide u prilog situacijskim teorijama kriminaliteta (Teorija rutinskih aktivnosti i Teorija racionalnog izbora). Pod utjecajem medija i nevladinih organizacija stvoren je dojam o značajnom povećanju obiteljskog nasilja, iako broj prijavljenih slučajeva za sada to ne potvrđuje. Naveo je primjer kampanje koja se provodila za vrijeme epidemije „Iza vrata“ kojoj je cilj osvijestiti ovaj problem u javnosti i potaknuti na prijavljivanje obiteljskog nasilja.
Za nove specifične uloge i zadaće policije u vrijeme epidemije svakodnevno je bilo angažirano od 700 do 1200 policijskih službenika. Oni su bili zaduženi za kontrolu poštivanja izrečenih zaštitnih mjera samoizolacije i karantene, zabrane napuštanja prebivališta, asistencije drugim službama i drugo. Iznio je podatak o prisutnosti problema širenja lažnih vijesti u vezi čega je policija podnijela 31 optužni prijedlog.
Borovec je rekao kako je za uspješno svladavanje ove krize u Hrvatskoj, koja je imala vrlo dobru epidemiološku situaciju u usporedbi s drugim zemljama u regiji, bila ključna interoperabilnost svih službi koje trebaju djelovati, stavljanje na raspolaganje svih resursa i snaga, dijeljenje informacija te korištenje novih tehnologija koje pomažu kod donošenja odluka, uz dobro, stožerno krizno upravljanje. Primjerice, uloga policije je bila sustavna kontrola mjera koje je donosio Nacionalni stožer civilne zaštite RH, a podaci o osobama kojima su izrečene mjere samoizolacije bile su dostupne i drugim službama te su građani shvatili da će biti sankcionirani ako te mjere krše. Pomoglo je i korištenje GIS-a (Geografsko-informacijskog sustava), uspostava Centralnog repozitorija i njegovo povezivanje sa svim operativnim bazama podataka, kao i nadogradnja Evidencije sigurnosnih mjera.
Dekan Visoke policijske škole je zaključio kako se policija snašla u funkcioniranja u vrijeme epidemije, spremno je preuzela nove uloge, zadaće i prilagodila se novim okolnostima koje su dovele do promjena u strukturi kriminaliteta poput povećanja kibernetičkog kriminaliteta, prijevara preko interneta kao i pojave novih oblika kaznenih djela. Pokazalo se da policija i druge hitne službe trebaju imati veće pričuvne resurse nego što je to bilo do sada. Uz to, postalo je jasno kako je policijsko zanimanje rizičnije u odnosu na ostala, jer se posao ne može obavljati od kuće ili na daljinu, čime se povećava i rizik za zarazu.
Iskustvo iz Bosne i Hercegovine
Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Nedžad Korajlić rekao je kako bi ova kriza u drugom najavljenom valu mogla postati još kompleksnija. Istaknuo je problem u Bosni i Hercegovi poput nezakonitih migracija, političke nestabilnosti, kompleksne administrativne podjele zemlje, ali i nedostatak stručnih kadrova, što se odrazilo tako da su komunikaciju u epidemiološkoj krizi vodile nestručne osobe. Također je kazao kako se policija u odnosu na druge institucije najbolje snašla. Kriza je bila prilika da vidimo s koliko resursa i kadrova raspolažemo, zaključio je dekan Korajlić.
Sjeverna Makedonija – novi oblici kriminaliteta
Vesna Stefanovska s Fakulteta za sigurnost u Skuplju i prof. dr. Angelina Stanojovska s Pravnog fakulteta u Kičevu, istaknule su kako je u Sjevernoj Makedoniji, slična situacija oko strukture i kretanja kriminaliteta kao i u zemljama u regiji. Radi se o specifičnoj situaciji restriktivnih mjera, policijskog sata, ograničenja slobode kretanja. Došlo je do pojave novih oblika kriminaliteta poput prevara, krivotvorenja zaštitne opreme poput maski, lažnih lijekova protiv koronavirusa i slično. Naglašena su predviđanja Europola nakon završetka pandemije koja se odnose na poveće imovinskog kriminaliteta, krijumčarenja migranata i ljudima te kibernetičkog ili cyber kriminaliteta.
U raspravi je istaknuto kako se radi prije svega o javnozdravstvenoj krizi koja nije automatizmom postala sigurnosni problem, ali zasigurno utječe na sigurnost.
Diskusija, koja je trajala više od dva sata, zaključena ja idejom o novoj debati na ovu temu za godinu dana kada će biti dostupno više podataka te će biti moguće napraviti detaljnije analize.
Stranica
