U svom prigodnom govoru, obraćajući se nazočnima, ministar Rončević je među ostalim kazao: -Kad je mladi Ivan Vučetić odlazio s bratom u „novi svijet" u njemu je postojala želja da napravi nešto po čemu će ga se pamtiti, ali još ni sam nije znao što će to biti. Jednako tako kad su voditelji Muzeja iseljeništva u Hrvatskoj matici iseljenika i Muzeja policije u MUP-u pokrenuli ideju o obilježavanju Vučetićeve obljetnice nije se naslućivalo da će ona poprimiti ovakve razmjere. Svi koji smo na bilo koji način sudjelovali u njenom ostvarenju, moći ćemo biti ponosni da smo se dostojno odužili našem slavnom zemljaku. Hrvatska matica iseljenika je ovim projektom napravila veliki organizacijski iskorak na čemu im se mora odati dužno poštovanje. Govoreći o doprinosu MUP-a ovom projektu i izložbi naglasio je: - Sa strane Ministarstva unutarnjih poslova moramo istaknuti da je u ostvarivanje izložbe bio uključen veći broj organizacijskih jedinica: iz Kabineta ministra - Muzej policije i Odjel za odnose s javnošću, iz Ravnateljstva policije - Centar za kriminalistička vještačenja „Ivan Vučetić", Policijska akademija, Uprava za tehniku, Odjel uslužnih poslova, a uključene su i policijske uprave: Zagrebačka, Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska. Ministar Rončević tako je dokazao neraskidivu vezu iseljene i domovinske Hrvatske rekavši kako je nesporno najveću stručnu pomoć ovoj izložbi dao Centar za kriminalistička vještačenja MUP-a, koji od 1997. godine nosi ime Ivana Vučetića - te nastavio - davanje Vučetićevog imena ovom Centru odraz je našeg poštovanja prema našem čovjeku koji je prvi na svijetu stvorio metodu klasifikacije otisaka prstiju. Danas je to respektabilni centar koji stručnošću svojih vještaka i opremom nimalo ne zaostaje za sličnim europskim centrima. Od 2006. godine naš Centar koristi automatski sustav za pretraživanje otisaka prstiju, ali u konačnosti i daljnje završnu riječ ima čovjek - vještak za otiske prstiju. Zbog toga će, kao dodatak ovoj izložbi, djelatnici Odsjeka za daktiloskopiju u nekoliko navrata javno predstaviti svoj rad. Rončević je svoj govor zaključio obraćanjem veleposlaniku Argentine Domingu Cullenu izražavajući nadu da će ova izložba još više unaprijediti i do sada dobre odnose između naših zemalja, kao što je obnovila veze Vučetićevih nasljednika s Hvara i La Plate.
Izložbu je u ime ministra kulture Bože Biškupića otvorio Jasen Mesić kazavši: -Imali smo nebrojeno puta priliku čuti da se dokazuje kako znanje, kultura i inventivnost može povezati dulje razdoblje, a daktiloskopija povezuje Argentinu i Hrvatsku, sjedište interpola u Lionu s bilo kojim gradom na svijetu.
Otvorenjem izložbe te ranijim otkrivanjem poprsja Ivana Vučetića u prostorima Hrvatske matice iseljenika započeo je Projekt Vucetich čiju suorganizaciju potpisuju Hrvatska matica iseljenika i Ministarstvo unutarnjih poslova RH - Muzej policije, Centar za kriminalistička vještačenja „Ivan Vučetić“, Policijska akademija te PU zagrebačka, PU istarska, PU primorsko- goranska i PU splitsko- dalmatinska. Početku projekta Vucetich u Zagerbu, izložbi nazočio je direktor Muzeja policije iz La Plate Miguel Prados koji je omogućio da posjetitelji pogledaju i izvorne Vučetićeve predmete, a pridružio mu se Vučetićev rođak iz Splita Boris Blažević.
Idejni su začetnici i voditelji ovoga projekta, koji će imati niz događanja od Zagreba do Vučetićeva rodnog Hvara, Splita, Opatije, Pule, talijanskog Trsta, ispred HMI Ljerka Galic te Željko Jamičić, voditelj Muzeja policije.
Stoga je ravnateljica HMI Danira Bilić u svom govoru istaknula značaj Projekta Vucetich, koji se sastoji od deset lančanih priredbi u različitim umjetničkim i znanstvenim iskazima, kazavši: - Ogleda se u prvom cjelovitom prikazu života i djela Ivana Vučetića čiji je znanstveni rad ostavio neizbrisiv otisak čovječanstvu prije 150 godina- otkrivši u Argebtini najjednostavniju, a danas najrašireniju metodu za utvrđivanje identiteta u svijetu. Ako povučemo vremenske paralele kroz zadnja tri stoljeća, od 19. naovamo, može se vidjeti kako su stotine hrvatskih građana na različitim geografskim širinama sudjelovali u izgradnji civilizacijskih znanstvenih stečevina. Povijest kriminalistike nezamisliva je danas bez jednog Hrvata - Ivana Vučetića, kojemu u čast HMI priređuje ovu slavljeničku izložbu.
U glazbenom dijelu programa nastupio je Tamburaški orkestar Policijske akademije izvodeći glazbu koju je skladao Ivan Vučetić.